Endrju Karnegi izgradio je jednu od najvećih industrijskih imperija u istoriji i postao jedan od najbogatijih ljudi sveta, a zatim odlučio da najveći deo bogatstva pokloni društvu. Godine 1901. prodao je svoju čeličnu kompaniju Džonu Pjerpontu Morganu za približno 480 miliona dolara, a njegov lični udeo iznosio je oko 250 miliona dolara.
Iza poslovnog uspeha ostala je i mračna epizoda: sukob u Homstedu 1892. godine, kada je uprava uz pomoć agencije Pinkerton slomila štrajk radnika. Kasnije je finansirao više od 2.500 biblioteka, univerzitete i naučne ustanove, a do smrti 1919. u dobrotvorne svrhe podelio je oko 350 miliona dolara.
