Naučnici su analizom pojedinačnih ćelija hipokampusa, ključnog regiona za učenje i pamćenje, otkrili da između otprilike 50. i 75. godine dolazi do velikih promena u imunskim ćelijama, organizaciji genoma i regulaciji gena. Ove promene mogu objasniti zašto je starenje najjači faktor rizika za neurodegenerativne bolesti poput Alchajmerove.
Najuočljivija promena je u mikroglijama, imunskim ćelijama mozga, koje se delom zamenjuju ćelijama sličnim imunskim ćelijama iz krvi, sa jačim inflamatornim potpisom. Takođe, smanjene su populacije ćelija koje održavaju krvno-moždanu barijeru. Struktura genoma postaje sve manje organizovana, što ukazuje da starenje mozga uključuje koordinisane promene u imunskom, vaskularnom i neuronskom sistemu.
