U avgustu 2026. godine, aplikacija koja je obećavala dostavu za 30 minuta prestaće da radi u Bosni i Hercegovini. Glovo, španska platforma vrijedna milijarde eura, napušta tržište na kojem je, uprkos rastu prihoda s 1,1 na 11 miliona KM, akumulirala gubitke od skoro 15 miliona KM. Odluka nije samo korporativna kalkulacija – ona otvara pitanja o održivosti ekonomije gigantskih aplikacija u zemljama s labavom regulativom.
Pet godina brzog rasta i dubokog gubitka
Glovo je na bosansko tržište ušao 2021. godine preuzimanjem platforme Donesi od Delivery Heroa. Bio je to tipičan potez globalnog igrača: kupiti postojeću infrastrukturu, preuzeti korisničku bazu i pokrenuti agresivno širenje. U narednim godinama prihodi su skočili desetostruko – s 1,1 milion KM u prvoj godini na 11 miliona u 2025. No iza tih brojki krila se drugačija slika. Kumulativni gubitak kompanije u BiH premašio je 14,9 miliona KM, a ukupne obaveze, prema finansijskim izvještajima, dostigle su 96 miliona KM. Više od 73 miliona KM navedeno je pod stavkom "ostale obaveze" – eufemizam za dugove koji će tek morati biti razjašnjeni.
Rad na crno i posrednici: tamna strana platforme
Dok je Glovo prikazivao rast, stvarnost za više od 400 dostavljača bila je znatno drugačija. Istraživanje Capital portala otkrilo je da Glovo u BiH posluje preko mreže posredničkih firmi koje isplaćuju kurire u kešu, na parkinzima i noću. Većina dostavljača nema ugovor o radu, nema zdravstveno ni penziono osiguranje. Posrednici zadržavaju provizije i do 30 posto, a svako negodovanje kažnjava se isključivanjem iz sistema bez obrazloženja. Ovaj model – u kojem platforma izbjegava odgovornost prema radnicima, a posrednici preuzimaju rizik i kontrolu – nije jedinstven za Glovo, ali rijetko je tako jasno dokumentovan kao u BiH.
Milionske obaveze i nadzor institucija
Uprkos samo 22 zaposlena u 2025. godini, Glovo je ostavio iza sebe obaveze koje su privukle pažnju Porezne uprave Federacije BiH i federalnog POSKOK-a. Ukupne dugoročne obaveze iznose 12 miliona KM, a kratkoročne 84 miliona KM. Inspekcijski nadzori su u toku, a slučaj je preuzet na viši nivo. Kompanija tvrdi da će ispuniti sve finansijske i zakonske obaveze, ali ostaje pitanje kako će se namiriti radnici bez ugovora i povjerioci sa stotinama hiljada maraka potraživanja.
Šta ostaje: domaća konkurencija i neizvjesnost
Odlazak Glova ne znači i kraj tržišta dostave u BiH. Jedina ozbiljna domaća alternativa, platforma Korpa, zabilježila je prošle godine prihod od 9,38 miliona KM, uz gubitak od 1,38 miliona. Ipak, njen kumulativni rezultat za pet godina je blago pozitivan – oko 146.000 KM. Neki ugostitelji u Banjoj Luci vjeruju da će tržište brzo popuniti prazninu, bilo dolaskom Wolta, bilo jačanjem domaćih igrača. Dostavljači, s druge strane, strepe za posao i prijavljuju slučajeve gdje su ostali bez vlastitog novca zbog minusa na računima za narudžbe. Glovo odlazi, ali model koji je omogućio brzu dostavu bez sigurnosti radnika ostaje izazov za regulatorna tijela i buduće platforme. Pitanje nije samo ko će preuzeti tržište, već kako osigurati da radnici ne plate cijenu korporativne ekspanzije.